Књиженство : часопис за студије књижевности, рода и културе, Vol. 14 (2024) No. 14 Article 8 (p. 147–169), 2024
Ovaj rad se fokusira na presjecišta odnosno intersekcije između konstruiranog ženskog spolnog i... more Ovaj rad se fokusira na presjecišta odnosno intersekcije između konstruiranog ženskog spolnog i rodnog identiteta i prostornog identiteta, točnije regionalnog balkanskog identiteta protagonistica odabranih romana u skladu s intersekcionalnim feminističkim pristupom. Riječ je o romanima suvremenih spisateljica s postjugoslavenskog prostora objavljenima u razdoblju od 2008. do 2011. godine: Korov je samo biljka na krivom mjestu Stele Jelinčić (2008), Paprat Dunje Radosavljević (2009) i Mogla je biti prosta priča Ajle Terzić (2011). Odabrani romani, koji se usredotočuju na pitanja ženske subjektivnosti te iz ženske perspektive pripovijedaju o iskustvima žena u postjugoslavenskom tranzicijskom kontekstu, razmatraju se iz rodno orijentirane i regionalno specifične perspektive.
Od osobite važnosti za analizu su premise intersekcionalnog feminizma i suvremenih feminističkih teorija, naročito lokaciona feministička kritika i feministički diskursi unutar nove geografije identiteta Susan Stanford Friedman koje se kombiniraju s kritikom balkanističkoga diskursa Marie Todorove i primjenjuju na analizu romana. U ovom kontekstu ključna je imagologija Balkana kao prostora zamišljenog i konstruiranog u suprotnosti s imaginacijom prostora tzv. Zapada. Također, nastoje se mapirati i sagledati aspekti koji nude mogućnost propitivanja spolnih, rodnih i prostornih identiteta kao društvenih konstrukata te diskursi koji određuju društveno konstruirane predodžbe ženskosti i načini na koje se ova problematika manifestira u književnoj produkciji suvremenih autorica s postjugoslavenskog prostora na početku 21. stoljeća. Nadalje, rad se osvrće na problematiku i konstrukcije protagosnistica kao migrantskih i izmještenih ženskih subjekata koji se ili nalaze u ambivalentnoj poziciji između, između prostora i kultura ili se odlučuju za višestruku pripadnost.
Ključne riječi: ženski i regionalni identitet, intersekcionalost, postjugoslavenski prostor, Jelinčić, Radosavljević, Terzić.
Uploads
Papers by Melisa Slipac
Od osobite važnosti za analizu su premise intersekcionalnog feminizma i suvremenih feminističkih teorija, naročito lokaciona feministička kritika i feministički diskursi unutar nove geografije identiteta Susan Stanford Friedman koje se kombiniraju s kritikom balkanističkoga diskursa Marie Todorove i primjenjuju na analizu romana. U ovom kontekstu ključna je imagologija Balkana kao prostora zamišljenog i konstruiranog u suprotnosti s imaginacijom prostora tzv. Zapada. Također, nastoje se mapirati i sagledati aspekti koji nude mogućnost propitivanja spolnih, rodnih i prostornih identiteta kao društvenih konstrukata te diskursi koji određuju društveno konstruirane predodžbe ženskosti i načini na koje se ova problematika manifestira u književnoj produkciji suvremenih autorica s postjugoslavenskog prostora na početku 21. stoljeća. Nadalje, rad se osvrće na problematiku i konstrukcije protagosnistica kao migrantskih i izmještenih ženskih subjekata koji se ili nalaze u ambivalentnoj poziciji između, između prostora i kultura ili se odlučuju za višestruku pripadnost.
Ključne riječi: ženski i regionalni identitet, intersekcionalost, postjugoslavenski prostor, Jelinčić, Radosavljević, Terzić.
The novel depicts the love affaire between two young women from Bosnia, Esma and Roza, who meet on a train in Austria. The work does not only introduce the neglected aspect of lesbian sexuality into the literature of the former Yugoslav countries, but it also questions the prevailing concepts of femininity. The story includes a number of other current issues that consider the position of individuals, and especially women in a society in transition in the post-war period in the Balkans.
The novel illuminates the issue of self-discovery and self-definition of a specific generation of young people who are caught up between conservative and liberal views, and search to define their own identity. The primar goal of the author surely hasn’t been only to address the issues of homosexuals as a marginalized group, but she also tries to offer a criticism of a society full of clichés and prejudice and create a frame for analyzing the issue of diffent life choices. In a patriarchal society lesbian love can symbolize an act of resistance, liberation from the chains of assigned social norms, and subversion of typical gender and sexual roles.
Key words: Balkans, contemporary literature, desire, homosexuality, former Yugoslavia, lesbian love, female sexuality, transition
Predmet razmatranja ovog rada je problematika konstukcije identiteta tzv. izgubljene generacije u hrvatskom urbanom kontekstu u doba tranzicije s posebnim osvrtom na žensko iskustvo i ženski doživljaj seksulanosti.
Rad se oslanja na suvremena teorijska promišljanja o oblikovanju postmodernih i tranzicijskih identiteta i podrazumjeva primjenu koncepata i pojmovnog aparata iz okvira rodnih i kulturoloških studija, te feminističke književne kritike.
Osnovna svrha i cilj analize i interpretacije romana Stele Jelinčić, kao jednog od reprezantativnih djela spisateljice ove generacije, je pružiti uvid u specifičnost ženskog tranzicijskog iskustva i ponuditi nove mogućnosti čitanja suvremene hrvatske proze koju pišu žene.
Naposljetku se konstatira da junakinja romana istovremeno predstavlja i tipičnu herionu svog vremena i svježi glas u ženskoj književnoj produkciji u Hrvatskoj koji otvoreno progovara o ženskoj seksulanosti i time daje doprinos jasnijem prikazivanju načina konstruiranja ženskog subjekta u širem regionalnom kontekstu zapadnog Balkana u tranzicijskim uvjetima.
Ključne riječi: identitet, izgubljena generacija, žensko iskustvo, ženska seksulanost, tranzicija
Abstract:
The main interest of this paper is the issue of identity construction of so-called lost generation in the Croatian urban context in transition time with the special focus on the female experience and female sexuality.
The paper is referring to the contemporary theories about the shaping of postmodern and transitional identities and applies concepts and terms from gender and cultural studies as well as feminist literary criticism.
The main purpose and goal of the analysis and interpretation of the novel of Stela Jelinčić, as one of the representative works of a female writers of this generation, is to give an insight into the specific female transitional experience and offer some new possibilities of reading the contemporary Croatian fictional works written by women.
Finally, it is being claimed that the heroine of the novel simultaneously represents a typical woman of her time and a new voice in the female literary production in Croatia, who openly talks about female sexuality and in that way gives a contribution to the more clear representation of the construction of female subject in wider regional context of the West Balkans in transitional circumstances.
Keywords: identity, lost generation, female experience, female sexuality, transition