Poljska između iseljavanja i useljavanja, u kontekstu Crkve

Rad po~inje opisom dru{tveno-religijske situacije na prijelazu ti-su}lje}a u zapadnoj i isto~noj Europi. Premda je u zapadnoj Europi dominantan trend sekularizacije, a u isto~noj revitalizacije religije, ovi trendovi ne mogu objasniti niz drugih individualnih i dru{tvenih promjena, posebice onih koji se odnose na javnu ulogu religije. Suvremena europska dru{tva te{ko se nose, izme|u ostaloga, sa zahtjevima za javnom religijskom ekspresijom, posebice manjinskih, netradicionalnih, religija. Neadekvatnost kla-si~nih koncepata sekularizacije, odnosa privatne i javne sfere te liberalno shva}enih ljudskih prava demonstrira se prikazom radova Joséa Casanove i Davida Herberta. Iako dijelom na razli-~ite na~ine, oba pose`u za konceptom civilnoga dru{tva koji omogu}uje opis javnoga djelovanja i javne uloge religije u modernom i kasnomodernom dru{tvu. Koncept civilnoga dru{tva nudi i analiti~ko razumijevanje socijalne funkcije religije -kako one na razini klasi~nih socijalnih intervencija, tako i one na razini socijalnoga zagovaranja, odnosno kriti~ke dru{tvene uloge. Na kraju rada analiziraju se rezultati istra`ivanja op}e populacije te istra`ivanja eklezijalnih pokreta o javnom i socijalnom djelovanju Crkve u hrvatskom dru{tvu. I oni govore o proturje~noj stvarnosti, novim socijalnim potrebama te mogu}nostima i ograni~enjima crkvenoga djelovanja. Time ponovno demonstriraju interpretativnu, premda ne i normativnu, analiti~ku korisnost redefinicije javnoga i privatnoga unutar suvremenih dru{tvenih okolnosti.

2020

2012

2013

Adventističko teološko visoko učilište, Maruševec SAŽETAK Vjerska isključivost izazvana zlouporabom povijesti -glavna prepreka širenju evanđelja Povijest je kičma stvarnosti života jer nas štiti od zamišljenih, tajnovitih i hipotetskih rekonstrukcija. Iz toga razloga se je i Bog objavio u povijesti. Međutim, ovo važno mjesto povijesti u duhovnom iskustvu potkopano je vjerskom isključivosti. Iskrivljavaju se povijesni podatci i tako se stvaraju lažne pretpostavke koje hrane identitet odvajanja od drugih i drugačijih. U ovome radu ukratko ukazujemo na nekoliko primjera kršćanske vjerske isključivosti koja je osnovna prepreka širenju evanđelja. Na kraju zaključujemo: Povijesne činjenice uvijek ostaju sastavnicama identiteta, ali nikada ne smiju postati idolima. Osnovno obilježje uravnoteženog vjerskog identiteta i misije je teološke a ne povijesne naravi. U takvom misaonom okviru valja smatrati svako ljudsko biće članom ljudske obitelji koja ima jednog i zajedničkog Roditelja. Na ovakav način Evanđelje se uspješno pronosi svijetom.

Služba Božja, 2022

* Profili otvoreni za vrijeme lockdowna. * Župe koje su prenosile misu preko svojih profila za vrijeme lockdowna. * Neaktivni profili.

2016

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes, 2015

Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana. Prvenstveno, reč je o prisilno raseljenom stanovništvu sa teritorije bivše Jugoslavije, koji su se i više od dve decenije nakon završenih sukoba i relativne normalizacije odnosa, još uvek zadržali na srpskoj teritoriji. Dalje, izuzetno je povećan i broj tražilaca azila kao i drugih iregularnih migranata. S obzirom da demografske projekcije i iskustva bivših socijalističkih zemalja ukazuju da je u narednih nekoliko decenija realno očekivati migracionu tranziciju u smeru imigracije, a posebno sa formalnim članstvom u EU, čini se da je potrebna veća vizibilizacija ovog fenomena kako bi se išlo u susret ovim društvenim promenama. Cilj ovog rada jeste da uz osvrt na geopolitički položaj Srbije i dugoročne prognoze u pogledu imigracije, pruži pregled stavova građana Srbije prema doseljenicima, naročito u odnosu na njihov uticaj na lokalnu kulturu, običaje i svakodnevicu. Podaci koji su izneseni i analizirani prikupljeni su anketnim istraživanjem koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, obavio tokom 2013. godine. U radu se pored stavova domicilnog stanovništva o uticaju doseljenika, analizira i njihovo mišljenje o uticaju stranaca na kulturu i svakodnevni život u njihovim lokalnim sredinama. KLJUČNE REČI: Srbija, migracija, doseljenici, kultura, tradicija UVOD Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se iz godine u godinu povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana (Bobić, 2013b). Na prvom mestu, reč je o 617.728 izbeglih i drugih ratom ugroženih lica, koliko ih je

Časopis za suvremenu povijest, 2015

Stavovi i djelovanje Katoličke crkve u Hrvatskoj tijekom 1995. (u vrijeme i nakon hrvatskih oslobodilačkih operacija "Bljesak" i "Oluja") JULIJA BARUNČIĆ PLETIKOSIĆ Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, Republika Hrvatska Rad analizira stavove i djelovanje Katoličke crkve u Hrvatskoj vezano uz političke i vojne događaje tijekom 1995., s posebnim naglaskom na hrvatske oslobodilačke operacije "Bljesak" i "Oluja". S tim u vezi, kroz individualne izjave predvodnika Katoličke crkve u Hrvatskoj, prije svega kardinala Franje Kuharića, te službena priopćenja i izjave Hrvatske biskupske konferencije, kao i Komisije za pravdu i mir unutar Hrvatske biskupske konferencije, donosi se sažeti prikaz osnovnih poruka i stavova Katoličke crkve u Hrvatskoj o najznačajnijim događajima vezanim uz završetak Domovinskoga rata.

Crkva U Svijetu, 2010

2017

SAŽETAK U ovom članku su analizirani vjerski, politički i nacionalni aspekti betaifikacije i kanonizacije Leopolda Bogdana Mandića (1866-1942). Mandić je jedini katolički svetac koji je rođen u Crnoj Gori. Za blaženog je proglašen 1976, a za sveca 1983. godine. U istoriji Katoličke crkve on je jedan od najbrže beatifikovanih i kananizo-vanih svetaca. Za to su postojali brojni razlozi. Vatikan je na ovaj način želio da sprovede svoju politiku prema komunističkom režimu u Jugoslaviji. Katolička crkva u Hrvatskoj je namjeravala da ove događaje iskoristi za promociju hrvatskog nacio-nalizma u Crnoj Gori, a naročito u Boki Kotorskoj, gdje je Mandić rođen. Katolička crkva u Crnoj Gori je na ovaj način htjela da očuva i ojača katoličanstvo u Crnoj Gori gdje je pravoslavlje bilo dominantno. Članak je nastao isključivo na osnovu arhivskih izvora iz fonda Republičke komisije za vjerska pitanja Crne Gore. Kraj 60-ih i početak 70-ih godina XX vijeka u Socijalističkoj federativnoj repub-lici Jug...