Utjecaj računalnih igara na mlade i uporaba PEGI alata

Kriminologija & socijalna integracija, 2016

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju Aleksandra Huić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju Valentina Kranželić Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju Sažetak Temeljni cilj ovog rada je istražiti zastupljenost kockanja te štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja (tzv. problematičnog kockanja) kod hrvatskih srednjoškolaca. Dodatni ciljevi su istražiti rodne razlike te razlike u učestalosti kockanja i izraženosti problema s obzirom na razred (dob) i vrstu školskog usmjerenja. U istraživanju je sudjelovalo n=2.702 učenika svih razreda sva tri hrvatska srednjoškolska programa (tro-i četvero-godišnje strukovne škole te gimnazije) iz 7 gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Vinkovci, Slavonski Brod i Koprivnica), pri čemu su podjednako zastupljeni mladići (n=1.330, 49.2%) i djevojke (ž=1.372, 50.8%), a prosječna životna dob iznosi Mdob=16.51 (SDdob=1.17). Kako bi se ostvarili ciljevi rada, korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o općim socio-demografskim podacima, Upitnik aktivnosti kockanja (Ricijaš, Dodig, Huić i Kranželić, 2011) i Kanadski upitnik kockanja adolescenata-CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.). Pritom je istraživanje usmjereno na formalne oblike igara na sreću, odnosno one igre koje se nude od službeno registriranih priređivača na području Republike Hrvatske. Rezultati pokazuju kako je 72.9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, pri čemu je klađenje na sportske rezultate najučestalija igra na sreću. Čak 12.9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Utvrđene su i značajne rodne razlike u učestalosti kockanja kao i zastupljenosti štetnih psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem u korist mladića, dok su efekti razlika kada je riječ o vrsti škole i razredu/dobi relativno niski. Rezultati pružaju značajne smjernice za buduća istraživanja, planiranje intervencija prema djeci i mladima, te kreiranje socijalnih politika i unaprjeđivanje zakonske regulative. Ključne riječi: kockanje, kockanje mladih, klađenje, problematično kockanje, psihosocijalni problemi, adolescenti, srednjoškolci 1 Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Kockanje mladih u Hrvatskoj" koji se od 2011. godine provodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, uz financijsku i organizacijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatske Lutrije, d.o.o.

Hrvatska Revija za Rehabilitacijska Istraživanja, 2001

Primljeno: rujan200l. Prihvateno: studeni 200 l. | | doslovnom znatenju rijet integracija znati \J povezivanje dijelova u cjelinu, cjelovitu strukturu, no potpunije integracija se moZe definirati kao organizacija dijelova u jednu cjelinu odnosno strukturu koja harmonitki djeluje pri postizanju zajednitkih ciljeva. Ona sadrZi sklad izmedu pojedinaCnih i zajedniCkih ciljeva, te pretpostavlja ravnotezu u interakciji elemenata koji Cine neku strukturu (Kova(evi(, Stanti(, MejovSek, 1988). Prve inicijative za integraciju javljaju se u pro5lom stolje(u, a Vigotski (19241pi5e: "Op(i zakoni razvoja djecjeg organizma i njegovog odgoja ujedno su i zakoni razvoja i odgoja djeteta s hendikepom. Sva specifitnost je samo u tome Sto se ti op(i razvojni ciljevi postiZu speci- K1

Suvremena Psihologija, 2014

Primjena relativno velikog broja istraživackih ljestvica procjene rizicnih ponasanja mladih prethodi odluci o odgovarajucim socijalno-zastitnim i odgojnim intervencijama za mlade rizicnog ponasanja. Analizirana su razdoblja u razvoju mjernih instrumenata od pedesetih godina proslog stoljeca do danas. Pri tome je analizirano koje su to informacije koje su se prikupljale i integrirale, a na kojima su se temeljile i danas temelje procjene buduceg rizicnog ponasanja mladih. Danas među strucnjacima prevladava stav da u tom suptilnom psihodijagnostickom procesu najkorisnije informacije može pružiti aktuarski mjerni postupak procjene koji ukljucuje i staticke i dinamicke cimbenike jer su meta-analize pokazale valjanost i korisnost obje vrste prediktora za rizicno i/ili delinkventno ponasanje mladih.

During the last decade, a growing number of educational psychology experts, along with academic performance, stress the importance of developing the child's social and emotional skills through schooling. Research indicates that social and emotional competencies can be learned through school-based curriculum activities (Social and Emotional Learning, SEL). Such programs seem to be an effective approach to reducing problem behaviors and emotional distress, while at the same time promoting positive social adjustment and enhancing the academic performance of students. This paper brings a broad overview of existing programs and represents an attempt to classify SEL programs implemented in different countries (primarily in American schools) in the last 10 years. Since the primary goal is to raise interest and increase understanding in experts from education and psychology in order to encourage implementation of such programs in Croatia, the paper gives a critical insight into the conditions in which SEL programs are developed, implemented and evaluated.

2007

Analiza nacina provođenja slobodnog vremena i interesa pruža uvid u jedan vrlo važan segment svakodnevnoga života mladih, te njihove preokupacije i Komparacija mladih i starijih u pogledu provođenja slobodnog vremena i iskazanih interesa nedvojbeno ukazuje na znacajne generacijske razlike. Mladi su ti koji vise sudjeluju u vecini aktivnosti slobodnog vremena, dok se u pogledu interesa uocava jasna podjela na one koji su znatno bliži mladima i one koji su bliži starijima. Tako se ovo podrucje svakodnevnoga života pokazuje kao ono u kojemu su generacijske razlike najizraženije, tj. kao popriste znacajnog utjecaja životnog ciklusa i situacijskih okolnosti koje se za mlade i starije bitno razlikuju. U usporedbi s 1999. godinom, mladi su 2004. pokazali nesto vecu participaciju u vecini ispitanih aktivnosti u slobodnom vremenu, a porastao je i njihov interes za vecinu promatranih pojava. Pri tome bi se moglo zakljuciti kako postoji stanovita konvergencija između interesa mladih i aktivnos...