Stav Novoupisanih Studenata Psihologije Prema Matematici •

2017

The positive attitude of teachers towards mathematics, influences the higher quality of the teaching process as well as inducing a positive student attitude. The main goal of the research is to determine attitudes towards mathematics among FASPER students. In the research, 43 students of the 4th year (90.7% female and 9.3% male) and 38 students of 3rd year of college (94.7% female and 5.3% male) have participated. The Attitudes towards Mathematics Inventory (ATMI) is used to assess the four dimensions of attitude towards mathematics (Self-confidence, Evaluation, Enjoyment, Motivation). The obtained data show that FASPER students have the most positive attitudes towards dimension Evaluation (AS=42.86; SD=7.63), followed by Self-confidence (AS=34.56; SD=9.34), somewhat lower mean values were obtained in assessing dimension Enjoymentin Mathematics (AS=21.66; SD=4.37). The lowest median achievements are obtained while assessing dimension Motivation (AS=13.37; SD=5.54). The results indic...

SPORT I ZDRAVLJE, 2020

Analiza stanja uhranjenosti veoma je bitan segment prilikom praćenja rasta i razvoja djece školskog uzrasta. Cilj ovog istraživanja bio je definisati stanje uhranjenosti na osnovu dobijenih rezultata prethodnih istraživanja sa uzorcima izvučenim iz populacije učenika osnovne škole u Crnoj Gori. Analizom je obuhvaćeno 11 istraživanja sa ukupno 8619 ispitanika oba pola, koja su se uglavnom bavila procjenom stanja uhranjenosti ispitanika uzrasta od 6 do 15 godina. Na osnovu analize rezultata istraživanja utvrđeno je da su preuhranjeost i gojaznost u značajnoj mjeri prisutni kod djece osnovno-školskog uzrsta oba pola u Crnoj Gori. Uzimajući u obzir preuhranjenost i gojaznost zajedno, procenti se kreću u rasponu od 20-40% što je tipično za mediteranske zemlje Evrope među kojima je i Crna Gora. Takođe, utvrđeno je da primjena različitih standarda procjene uhranjenosti daje različite rezultate koji nekad veoma značajno odstupaju na istom uzorku ispitanika.

2014

Izraz "stil" (stylos, stilus) ima porijeklo u grĉkome i latinskom jeziku a znaĉi drţalo, pisaljka, tj. alat kojim se nekada pisalo na voštanim tablicama. Moţe ukazivati kako na idejni sadrţaj djela, pogled na svijet umjetnika, obiĉaj, naviku i ponašanje, tako i na oblik izraţaja neke mislene, osjećajne, voljne ili opaţajne situacije, profinjenost, otmjenost, pokret . Rekli bismo, stil je način ljudskoga otiskivanja u svjetovima (univerzumu) života. Pojam "stil" u psiholgiju je prema Sternbergu i Zhangovoj (2005), prvi uveo Gordon V. Alllport 1937. godine u svome djelu "Liĉnost: psihološka interpretacija". U traganju za odgovorima na pitanja što, zašto i kako jesmo, Allport i kasnije, u svojoj briljantnoj studiji "Sklop i razvoj liĉnosti" (1961) upućuje kako odgovori na ova pitanja neizostavno ukazuju i na postojanje psihološog konstrukta 1 -stila, kojega ne iscrpljuju koncepti, dimenzije, domeni i karakteristike ljudskih sposobnosti i liĉnosti. Prema priznanju samoga Allporta (1961) koncept "stil" je teško definirati, što svakako potkrepljuje ĉinjenica raznolikosti temeljnih pojmova kojima razliĉiti autori 2 nastoje definirati i operacionalizirati ovaj psihološki konstrukt. Tako je stil (a) ustaljen, individualni, razliĉit, dosljedan, trajan ili relativno trajan, svojstven, karakteristiĉan; (b) naĉin, osobitost, svojstvo, preferencija, sloţaj, pravac, pristup; (c) saznavanja, opaţanja, mišljenja, uĉenja i školskoga uĉenja, rješavanja problema, ţivljenja, funkcionisanja, spoznavanja, pojmovnoga organiziranja, postupanja, percipiranja, primanja i pohranjivanja (informacija), sistematiziranja, ispoljavanja (sebe) reprezentiranja i interpretiranja (svijeta). Allport (1991) odreĊuje stil kao način kako ljudi žive u svijetu, što je svakako semantiĉki široko ali i psihološko-psihometrijski intrigantno i inspirativno: Ako ţelimo da stvarno upoznamo neko lice nije dovoljno da znamo rezultate njegovog uspeha u testovima liĉnosti, niti da znamo istoriju njegove prošlosti, ni ono što bi to lice moglo da kaţe u jednom intervjuu. Razumevanje zahteva da ga obuhvatimo celo kao jedno jedinstveno biće u njegovom svetu. To je velika istina kojoj nas uĉi egzistencijalizam. U tome je i umetnost dramatiĉara, romanopisca i biografa. UporeĊen sa ovim umetnicima psiholog se loše snalazi pokušavajući da nam kaţe kako ĉovek gleda na svoj svet i pruţa nam sliku njegovih proceptivnih upućenosti. Pa ipak, svi mi, ukljuĉujući i psihologa, razvijamo izvesnu veštinu razumevanja kognitivnih stilova drugih ljudi. Mi znamo kako naši prijatelji misle i kako će njihove glavne vrednosti i orijentacije obojiti njihove sudove i njihovo ponašanje. Njihovi kognitivni stilovi su njihov odreĊeni naĉin kako oni ţive u svetu.(str.189) 1 U psihologiji (hipotetiĉki) konstrukti predstavljaju srednji ĉlan S -O -R formule. Više u: .

Magistra Iadertina, 2015

Socijalne su kompetencije budućih nastavnika jedne od najznačajnijih kompetencija za uspješan rad u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Socijalne kompetencije nastavnika podrazumijevaju empatiju, komunikacijske vještine, toleranciju, kooperativnost i uzajamnu pomoć, odgovornost prema sebi i drugima, ustrajnost u obavljanju zadataka, odgodu zadovoljstva, kontroliranje nasilnih ponašanja, iskazivanje osjećaja vrijednosti, jedinstvenost i pozitivnu sliku o sebi. Komunikacijske vještine, kao najvažniju sastavnicu socijalne komunikacije, neophodno je poticati i u polaznika pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe jer će jedino socijalno kompetentni stručnjaci različitog profila tijekom rada u odgojno-obrazovnim ustanovama moći vladati sustavima upravljanja učenja i znanja te poticati socijalnu kompetenciju učenika. Rezultati kvantitativnog istraživanja provedenog među 179 polaznika pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičko izobrazbe u Slavonskom Brodu, Koprivnici i Zaboku pokazuju da se polaznici samoprocjenjuju socijalno kompetentnima s razvijenim komunikacijskim vještinama. Analizom varijance i Post Hoc testom utvrđeno je nepostojanje statistički značajne razlika u procjenjivanju socijalne kompetencije polaznika u odnosu na spol, broj godina radnoga staža i viša znanstvena zvanja, dok postoji statistički značajna djelomična razlika u procjenjivanju socijalne kompetencije polaznika s obzirom na dob. KLJUČNE RIJEČI: socijalna kompetencija, komunikacijske vještine, pedagoškopsihološka, didaktičko-metodička izobrazba UVODNA RAZMATRANJA Kompetencije su kognitivne sposobnosti i vještine kojima pojedinac raspolaže, ili ih može usvojiti, kako bi riješio određene probleme i s njima povezanu motivativnu, volitivnu i socijalnu spremnost koja omogućuje uspješno i odgovorno korištenje rješenja problema u varijabilnim situacijama (Weinert 2001., str. 27, prema Božin i sur., 2011). Socijalna je kompetencija nastavnika jedna od ključnih kompetencija neophodna za uspješan rad u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Socijalna kompetencija obuhvaća djelotvorno funkcioniranje u socijalnom kontekstu i sastoji se od sposobnosti SOCIAL COMPETENCE OF THE ATTENDANTS OF THE PEDAGOGICALLY-PSYCHOLOGICAL AND DIDACTICALLY-METHODICAL EDUCATION